{PROJEKT:FKK2020}

Vidimo se na plaži

U Rijeci, na Kantridi, oduvijek se živjelo uz more i od mora. Što se god događalo s brodogradnjom ili s bilo kojom drugom djelatnosti vezanom uz more u pojedinom ciklusu njenog postojanja, sasvim je sigurno da ćemo i u budućnosti moći i morati samo tako – živjeti uz more i od mora!

Emilio Sušanj, brodograditelj

Kantrida

Na čakavskom narječju, južnoslavenskoj regionalnoj varijaciji jezika kojim govore Hrvati duž jadranske obale, imenica ‘kantrida’ označava vrlo jednostavan predmet: komad namještaja koji se koristi za sjedenje. Razlog zbog kojeg je jedan od najzapadnijih kvartova u gradu Rijeci dobio ime po stolici relativno je nepoznat ili, u najmanju ruku, nepotvrđen. Prema nekim legendama povezanim sa starom tržnicom, koja se nekada nalazila u blizini brodogradilišta “Treći maj”, stolica se dovodi u vezu s velikim kamenim blokom na mjestu tržnice, na kojem je moglo sjediti nekoliko ljudi u isto vrijeme odmarajući se ili provodeći vrijeme zajedno. Nekadašnji obližnji kamenolomi, nastali u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (kada je grad Rijeka – i posebno luka – prolazio kroz period ubrzane izgradnje), dodatno otkrivaju vitalni značaj kamenja za napredak grada u posljednjih stotinu godina. Kantrida je, dakle, gradska četvrt koja s ponosom simbolizira sveukupne prednosti nalazišta kamena u Rijeci za cijeli grad – onaj koji je, zajedno s Galwayom, u 2020. godini proglašen Europskom prijestolnicom kulture.

Plaže

Osim kamenja (i ‘stolica’), Kantrida se ponosi vodom. Zahvaljujući neposrednoj blizini mora, prirodni resursi vode igraju veliku i korisnu ulogu u svakodnevnom životu stanovnika. To im nudi priliku voditi zdraviji način života nego u kontinentalnim gradovima zapadnog Balkana (neki od njih, iz ovog ili onog razloga, zauzimaju vrhove na svjetskim listama zagađenih gradova). Uz to, gostoljubivo obalno stanovništvo je odavno naviklo na doček posjetitelja – gostiju, studenata sa medjunarodne razmjene, sezonskih radnika i, naravno, turista: privučeni morskim pejzažima Kvarnerskog zaljeva na sjevernom Jadranu, njihov doprinos ekonomskom razvoju grada i cjelokupnoj kulturnoj razmjeni oduvijek su bili neophodan element koji je Riječanima obogaćivao kozmopolitske pogleda na život. Tko bi se usudio požaliti zbog tako privilegiranog, lakog pristupa brojnim plažama razasutim duž gradske obale? Svakako ne ekipa koja stoji iza projekta KANTRIDA FKK 2020: Mara Anjoli Vujić, Marko Marković, Vid Jeraj, Kristijan Sirotich, Edi Prodan, Igor Anjoli, Andrej Vučinić Škot, Zoran Majstorović, Tajči Čekada i, posljednji ali ne najmanje bitan, Damir Čargonja Čarli.

Njihova strateška usredotočenost na krajnju zapadnu stranu gradskih teritorijalnih voda, koju su lokalne vlasti dugo zanemarivale a lokalno stanovništvo godinama unazad ignoriralo, u međuvremenu je rezultiralo transformacijom tog područja u nezaobilazne lokacije kako za strane tako i za domaće posjetitelje. I to ne samo zahvaljujući dobroj reputaciji, izgrađenoj tijekom više od deset godina, koju danas ima lanac barova na plaži (Morski Prasac, Empeduja, Prasowski i Morski vuk): ako tražite najalternativnije umjetničke i društvene prostore u Rijeci, posebice ljeti, onda su ovi barovi gradske znamenitosti koje apsolutno treba posjetiti. Upravo je ljudski kapital taj koji je, stojeći iza ove inicijative (iako je ona na početku djelovala kao osuđena na neuspjeh), bio presudan ne bi li se baš ovo područje gradskih plaža i baš u ovom kvartu (tj. Kantridi, uključujući i obližnji Bivio) učinilo duhovnim jezgrom projekta KANTRIDA FKK 2020, a sve pod upravom tvrtke NOVI TURIZAM d.o.o.

Čarli

Glavna osoba koja stoji iza ove tvrtke i jedan od pokretača projekta je Damir Čargonja Čarli. Također je osoba zadužena za spomenuti lanac barova na plaži, ali odbija biti identificiran kao riječki ‘beach bar kralj‘ (iako bi mnogi to mogli pouzdano potvrditi). Međutim, mnogo više od toga da je još jedan ‘mali poduzetnik’ koji cilja samo komercijalne prednosti hrvatskog primorskog ugostiteljstva (međunarodno dobro pozicioniranog), on je vizualni umjetnik i kulturni producent – svojevrsni ‘duhovni predvodnik’ riječke alternativne umjetničke scene već dva desetljeća. Drugim riječima, jedinstvena osoba (barem u postsocijalističkom kontekstu bivše Jugoslavije) koja je uspjela spojiti svoju umjetničku nesputanost i slobodu sa svjetlijom stranom rane ili ‘primitivne’ kapitalističke stvarnosti u regiji – i to za dobrobit cijele zajednice (ili barem onih koji imaju isti nagon za kulturnim izrazima izvan mainstream i strogo institucionalno definiranih normi). “Oduvijek se to u meni miješalo. Dominantno sam dakako osoba koja je sklona svakojakim provokacijama kako bi umjetnost bila zadovoljnija, ali s druge strane mi je potpuno jasno da se u današnje doba ma kakva neovisnost ne može realizirati bez materijalne”, kaže Čarli.

FKK

Osim odavanja počasti svom voljenom kvartu, naziv projekta KANTRIDA FKK 2020 obogaćen je i jednom ‘misterioznom’ kraticom (FKK) – zahvaljujući svijesti projektnog tima o stvarnim tijelima ljudi koji utjelovljuju duh ovog mjesta. To posebno vrijedi kada su ta tijela samootkrivena duž morske obale (ili, drugim riječima, kada se prikazuju, kao na kakvoj izložbi): zar ne bi prirodna vrijednost morske vode ostala samodovoljna i, na neki način, ‘beskorisna’ – barem iz ljudske perspektive – ako ne bi dopuštala onu neophodnu točku kontakta, komunikacije i razmjene sa sâmim ljudima? Kojim ljudima? Onima koji se ne ustručavaju osjećaja slobode u javnosti – na primjer, na plaži, prije nego u nekim drugim prirodnim ili umjetnim okruženjima. Ako je ‘plaža’ sinonim za ‘slobodu’, kao što je to slučaj sa Čarlijem i njegovim timom, tada je situacija jasna: zašto se ne baviti javnim manifestacijama slobode počevši od onog osnovnog preimućstva koje Rijeci daju više-ne-tako-zapostavljene plaže? Ovaj nesputani otvoreni prostor može postati poziv svima za vježbanje također nesputanih, samo-oslobađajućih misli i načina ponašanja. Osim uobičajenog sunčanja i kupanja (ponekad čak i zimi), ideja ‘javne slobode na otvorenom’ često se očituje i u potrebi da se prekomjerno izložite pogledima – ne samo drugih ljudi, nego, čak štoviše, zajedno s tim drugima. Baš kao prije jednog stoljeća, kada su ljudi zajedno sjedili na velikom kamenom bloku na nekadašnjoj tržnici današnje Kantride, u ovom će se slučaju udružiti skupnim snagama kako bi se međusobno ‘izložili’ jedni drugima, djelomično ili potpuno nagi – do mjere kršenja kodeksa takozvanog javnog morala čak i na ne-nudističkim plažama.

Freikörperkultur

To, međutim, nije pravilo kojeg se treba strogo pridržavati. Imate pravo biti neposlušni – i ostati odjeveni. Možete čak nositi zaštitne rukavice i zadržati masku preko lica u slučaju pandemije: one koju je izazvao Covid-19, na primjer, ili neki drugi virus u skoroj budućnosti – tko zna? Na vama je da izaberete! Ali razlog zbog kojeg se tim projekta KANTRIDA FKK 2020 odlučio za FKK kao neizostavni dio naziva projekta, legitiman je i kulturološki opravdan: kratica upućuje na “kulturu slobodnog tijela”, društveni pokret koji je povijesno ukorijenjen u europskom konceptu Freikörperkultur. Nikad niste čuli za to? Evo što neki glasovi, prosvijetljeniji o prihvaćanju javne golotinje od strane Nijemaca, govore o ovom fenomenu:

Njemačka strast prema razodijevanju nalazi svoje korijene u zdravstvenim teškoćama krajem 19. stoljeća, kada se skidanje odjeće razumijevalo kao dio fitness kulture i sunčanja u smislu mogućeg lijeka protiv tuberkuloze i reume. Dok se, 1920. godine, ostatak Europe još uvijek zgražavao i nad prizorom izloženog gležnja, Njemačka je osnovala prvu nudističku plažu na otoku Sylt. Desetljeće kasnije, berlinska škola nudizma, osnovana za oba spola radi poticanja vježbi na otvorenom, bila je domaćin prvog međunarodnog kongresa golotinje. Nacističko doba pomrsilo je konce nudizmu, čija je stalna popularnost bila ublažena moralnim stegama. Zakoni doneseni 1933. ograničavali su nudizam u skupnom prisustvu oba spola kao “reakciju na pojačani nemoral Weimarske države”. Uslijedila su dodatna ograničenja uslijed tvrdnji da je nudistička scena bila “uzgajalište marksista i homoseksualaca”. Nakon rata, nudizam je bio jednako popularan u obje njemačke države. Iako se zemlja 1949. razdvojila, neki na zapadu bili su zauzeti osnivanjem Udruge za slobodnu tjelesnu kulturu – organizacije koja je danas dio Njemačke olimpijske sportske federacije i najveća članica Međunarodne naturističke federacije.

Program: Javna izloženost (za svakoga)

Namjesto prakticiranja nepristojnog ponašanja pred manje ekstrovertnim gledateljima, KANTRIDA FKK 2020 vas poziva da se odmaknete od društvenih normi kako biste različite, često neprivilegirane slojeve društva mogli vidjeti ‘gole’ – i ponudili im još jednu priliku da se njihovi glasovi čuju. Jedan od mogućih načina da se to dogodi je kroz kreativan i inkluzivan pristup ljudskoj kreativnosti. Uostalom, umjetnost i kultura stoje u središtu ovog projekta i definiraju glavne konceptualne crte njegovog programa. Od čega se on sastoji?

Čarli i njegov tim ističu: ”Projekt Kantrida FKK 2020 – Europski kvart kulture zamišljen je kao višeslojni kulturno-umjetnički program koji će se kontinuirano provoditi u razdoblju između 1. svibnja i 1. rujna 2020. na više plaža u Rijeci, od Kantride do Costabelle. Ulaz na 100% programskih događanja je besplatan, što znači da svi stanovnici i privremeni građani Rijeke i okolice imaju jednake mogućnosti da im prisustvuju. Budući da su Kantrida i Bivio ovdje uzeti kao dva egzemplarna kvarta, program nastoji potaknuti veće uključivanje nezavisnih inicijativa, lokalnih zajednica i pojedinaca u projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture (EPK).” Ovaj se zadatak, međutim, čini težim postići danas (proljeće 2020.) nego samo nekoliko mjeseci ranije, s obzirom na prisilnu obustavu događanja u okviru EPK Rijeka 2020 zbog pandemije Covid-19. Unatoč tome, čini se da je danas ovaj zadatak hitniji i potrebniji, budući da se cjelokupna etika projekta temelji na načelima angažmana i solidarnosti lokalne zajednice, čak i u otežanim uvjetima. Stoga je uključivanje građana u program više nego dobrodošlo, s idejom da svaka individua ima jednaka prava u doprinosu zajedničkoj stvari i na svoj vlastiti način. To je osnovno načelo projektnog tima, jer su predstavnici različitih podzastupljenih manjinskih skupina, tj. onih u riziku od marginalizacije (kao što su osobe s invaliditetom, nezaposleni, pripadnici nacionalnih manjina, starije osobe i pripadnici specifičnih subkultura mladih), aktivno uključeni u planiranje i koncipiranje programa od samog početka.

Promoviran pod glavnim sloganom “Ostajem u Rijeci” i zamišljen kroz široku paletu različitih aktivnosti (od umjetnosti i kulture, preko aktivizma i ekologije, do gastronomije, sportskog i humanitarnog rada), tematski strukturirani program pokriva područja poput kulture življenja uz more, rada uz more i sa morem, izgradnje inkluzivne i solidarne zajednice kao i novih prostora društvenosti: prostora u kojima je moguće isprepletanje različitih životnih stilova, promicanje multikulturalne razmjene, kao i podizanje svijesti o održivom razvoju i uređenju riječkih plaža.

Osim brojnih popratnih događanja, četiri festivala čine jezgro glavnog programa, i to: KULTURA ŽIVLJENJA (posvećena sportu, ekologiji, humanitarnom radu, gastronomiji i zabavi), ŠTIKLA – Ljetni festival jazz i eksperimentalne glazbe, ART KAMP EMPEDUJA i EMPEDUJA PUNK FESTIVAL. Svaki od njih treba ponuditi bogat i raznovrstan program namijenjen široj javnosti, lokalnim građanima te stranim gostima, bez obzira na njihovu dob. Neki programski segmenti ciljaju na specifičnu publiku: na primjer, EMPEDUJA PUNK FESTIVAL odnosi se prvenstveno na članove određene omladinske subkulture. Cjelokupni projekt ima za cilj nadjačati lokalni i nacionalni okvir povezivanjem sa sličnim inicijativama iz mediteranske i balkanske regije, Europe i svijeta kroz partnerstva i razmjene, u kojima su u svim segmentima programa uključeni relevantni umjetnici i umjetnice. Osim toga, postoji čvrsto uvjerenje da takav program može značajno pridonijeti razvoju drugačije konceptualiziranog turizma u gradu (ili “novog turizma”, kako je odavno predložio Čarli), a riječke plaže također stavlja na mapu poželjnih destinacija. Zašto ne probati?

Zapravo su prvi ‘testovi’ već dali očekivane rezultate. Pažljivo planiran od 2014. godine, pokrenut je niz pilot projekata prije glavnih događaja predviđenih za kraj proljeća i ljeto 2020. Sve je to bilo u svrhu ‘zagrijavanja’ umrežavanjem i eksperimentiranjem s različitim proizvodnim modelima, ali i u cilju jačanja ljudskih kapaciteta projekta i profesionalnih kompetencija svih organizatora i autora programa. Tako su 2015. godine pokrenuta pilot izdanja festivala ŠTIKLA i ART KAMP EMPEDUJA, nakon čega 2016. godine slijedi pilot izdanje EMPEDUJA PUNK FESTIVAL-a i neke aktivnosti festivala KULTURA ŽIVLJENJA – sve u nadi da će se vrhunac i programska sinergija dogoditi u 2020. godini, kada Rijeka službeno postaje Europskom prijestolnica kulture pod sloganom “Luka različitosti”.

Obljetnice

Čarli nas također podsjeća da se ove, 2020. godine obilježava dvadeseta obljetnica projekta “Goli otok – Novi hrvatski turizam“. Pokrenut u ljeto dvijetisućite, projekt je od tada okupio brojne hrvatske i inozemne umjetnike na zloglasnom Golom otoku u sjevernom Jadranu, “jedinom gulagu koji je ikada postojao u socijalističkoj Jugoslaviji“. “Osnovni koncept”, prema njegovim riječima, “odnosi se na njegovanje plodnog tla za kvalitetu kulturne i umjetničke produkcije na lokacijama koje, s obzirom na svoje povijesne, okolišne i urbanističke specifičnosti, zaslužuju takav status, ali su većim dijelom zapostavljene u tom pogledu. Tako stvoreni sadržaji daju osnovu za razvoj turizma (Novog hrvatskog turizma) kao gospodarske grane i pokretača promjena unutar spomenutih lokacija ali i kao barijere protiv daljnjeg razvoja postojećeg i prevladavajućeg koncepta turizma, izgrađenog na populističkom ili elitističkom konceptu kulture i njezinom upitnom sustavu vrijednosti i ciljeva”. Osim umjetničkih aktivnosti za koje se predviđa da se i ovog ljeta odvijaju na Golom otoku i okolici, Čarli nas podsjeća i na FONA Festival nove umjetnosti, koji je pokrenut prije sedamnaest godina dok je on još uvijek bio vodeća figura kultnog riječkog Kulturnog centra i kluba Palach. Privilegiju da sudjeluju u prvom izdanju ovog festivala 2003. godine, u ulozi gostujućih ko-kustosica, imale su Olga Majcen i Sunčica Ostoić iz Kontejnera | Zavod za suvremenu umjetnost (Zagreb).

TAZ

Obje obljetnice, zajedno s ostalim svečanim događajima (uključujući dekadentne zabave u stilu intrigantnih, nekonformističkih kulturnih i političkih ličnosti koje su obilježile povijest ranog 20. stoljeća u Rijeci), čine dio programa TAZ – PRIVREMENE AUTONOMNE ZONE. Na temelju ideja anarhističkog autora i pjesnika Hakima Beya, koji je u svojoj istoimenoj knjizi razvio provokativne teorije u znak pohvale otvorenoj pobuni vođenoj privremenim “pokretom moći”, TAZ će biti jedan od istaknutih događaja KANTRIDE FKK 2020 (prema Čarlijevim entuzijastičnim očekivanjima). Zamišljen kao “ekscentrična i dekadentna hiperaktivnost”, TAZ će na površinu iznijeti ključnu zamisao Gabriele D’Annunzija o “glazbi kao središnjem principu države”. Kako? Spajanjem triju konceptnih linija (Apstraktna monarhija, YUtopija i Piccola Italia) do razine piratske avanture za sve koji su uključeni u programe. Kao što Hakim Bey opisuje situaciju: ” ‘Piratska’ D’Annunzijeva pustolovina po mnogo čemu je anticipirala moderne i suvremene ‘anarhoidne’ artističke pothvate i fešte, sličeći prilično na ekscentričnu, dekadentnu, anarhoidnu festivalsku hiperaktivnost ograničena roka trajanja. Zajedno sa svojim anarhističkim prijateljem napisao je Ustav koji je proglašavao glazbu osnovnim načelom države. Umjetnici, boemi, avanturisti, anarhisti, bjegunci i izbjeglice bez domovine, homoseksualci, militaristički dandyji, ekscentrični reformatori svake vrste (uključujući budiste i teozofe) počeše navirati u Rijeku u krdima. Zabavi i veselju nije bilo kraja. Svako jutro D’ Annunzio je sa svog balkona čitao poeziju i manifeste, svake večeri organizirani su koncerti, a potom vatrometi. To je ujedno predstavljalo svu aktivnost vlade.”

Što god bi se moglo dogoditi projektu KANTRIDA FKK 2020 – Europski kvart kulture ove godine (posebno zbog nepredvidivog tijeka trenutne pandemije virusa Covid-19), Čarli i njegov tim odlučni su da ne odustanu od onoga što je već planirano. Konačno, njihov dugoročni cilj (kontinuirano oživljavanje riječkih plaža kroz kulturne i umjetničke programe, koji nisu neophodno u vezi sa statusom grada Rijeke kao ovogodišnje Europske prijestolnice kulture) predviđa nastavak aktivnosti i nakon 2020. godine. KANTRIDA FKK ne ispunjava, dakle, svoju misiju dodavanjem još jednog kulturnog sloja već obilnoj riječkoj kulturnoj sceni, nego otvara nove horizonte skupa sa građanima i za sâme građane. Radi opće kvalitete života koja se mora i može poboljšati, KANTRIDA FKK omogućuje brojnim građanima da se uključe i doprinesu stvaranju kulturnog života grada, zajedničkim snagama. Zašto ne, upravo na plažama Kantride…

Marko Stamenkovic